Jučer je Vijeće usvojilo preporuku o koordiniranom pristupu ograničenjima slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju COVID-19. Cilj ove preporuke je izbjeći usitnjavanje i poremećaje te povećati transparentnost i predvidljivost za građane i tvrtke. Sve mjere koje ograničavaju slobodno kretanje radi zaštite javnog zdravlja moraju biti razmjerne i nediskriminirajuće i moraju se ukinuti čim to epidemiološka situacija dopusti. 

Europska komisija danas je zaključila istraživačke razgovore s CureVacom za kupnju potencijalnog cjepiva protiv COVID-19. To slijedi pozitivne korake sa Sanofi-GSK-om 31. srpnja i Johnson & Johnson 13. kolovoza i potpisivanjem Sporazuma o predujmu s AstraZenecom 14. kolovoza.

Strategija Europa 2020. desetogodišnja je strategija Europske unije za rast i zapošljavanje. Pokrenuta je 2010. kako bi se stvorili uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. Europa 2020 kao strategija Europske unije slijedi Lisabonsku strategiju (poznatiju kao Lisabonska agenda ili proces) koja je predstavljala strateški razvojni plan Europske unije za razdoblje 2000. do 2010. godine.
 
U Europi 2020 dogovoreno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva.
 
Napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. potiče se i prati u okviru Europskog semestra, EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih i proračunskih politika.
 
Europska unija ulaže napore u konačni izlazak iz krize i stvaranje uvjeta za konkurentnije gospodarstvo s većom zaposlenosti. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. 

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije (Narodne novine, br. 13/2017, 51/2017 i 97/2017), kojom se utvrđuje institucionalni okvir i postupci vezani za koordinaciju aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije na razini Vlade Republike Hrvatske, definirana je i uloga Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske u kontekstu Europskog semestra.

EUROPSKI SEMESTAR U 2013. GODINI
Republika Hrvatska je prvi put sudjelovala u ciklusu Europskog semestra u 2013. godini na neformalnoj i dobrovoljnoj razini, u okviru kojeg je pripremila Ekonomski program Republike Hrvatske za 2013. godinu. Međutim, s obzirom na neformalnost sudjelovanja, Vijeće Europske unije nije usvojilo specifične preporuke za Hrvatsku.

Europski semestar je višegodišnja diskusija/razmjena između Europske komisije i zemalja članica kako bi se postigli ciljevi Europske unije sukladno strategiji Europa 2020. i sukladno Paktu o stabilnosti i rastu. Predstavlja godišnji ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Zbog usredotočenosti na razdoblje prvih šest mjeseci u godini se zove "semestar".

Tijekom Semestra države članice usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU-a. Uveden je 2011. u okviru strategije Europa 2020 na prijedlog Europske komisije kojoj omogućuje nadzor nad proračunima i reformskim prijedlozima zemalja članica, prije nego se usvoje u nacionalnim parlamentima, a uveden je zbog uočene potrebe za usklađivanjem rasporeda postupaka koordinacije gospodarske politike, koji su se do 2010. provodili neovisno jedan o drugome. Glavni cilj Europskog semestra je osiguranje nacionalnih proračunskih disciplina i učinkovito gospodarstvo. 

Kalendar događanja

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31