#EU

Hrvatska pokazala liderstvo i postigla maksimum tijekom predsjedanja Vijećem EU-a! Njemačka preuzela predsjedanje.
Posljednjeg dana #EU2020HR predsjednik Vlade i HDZ-a telefonski je razgovarao s Angelom Merkel te održao videokonferenciju s Ursulom von der Leyen. Izrazile su zadovoljstvo uspjesima predsjedanja, a tim je povodom Andrej Plenković dao intervju za Hinu...

.: Odgovorno smo upravljali koronakrizom i na nacionalnoj i na EU razini - premda nas je pogodio i razorni potres! Bernardić? Usuđuje se docirati iako ništa ne zna. Najbolji odgovor na njegove floskule jest to što ćemo iz EU-a dobiti 22 mlrd € za gospodarski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske!

MERKEL & PLENKOVIĆ ZADOVOLJNI OSTVARENIM TIJEKOM #EU2020HR
Posljednjeg dana hrvatskog predsjedanja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković telefonom je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i poželio joj uspjeh tijekom predsjedanja koje Njemačka preuzima od Hrvatske.

Hrvatska vratila proširenje na dnevni red EU-a
Kancelarka Merkel pohvalila je postignuća hrvatskog predsjedanja, naglasivši da se ono zbivalo u teškim okolnostima Covid-19 pandemije i izazovima bez presedana u povijesti EU. Posebno je izrazila zadovoljstvo zbog rezultata u politici proširenja EU-a, ostvarenih tijekom hrvatskog predsjedanja, te Zagrebačkim sastankom na vrhu između država članica EU i zemalja zapadnog Balkana.

U razgovoru je bilo riječi i o završnim pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru i Planu gospodarskog oporavka pod nazivom „Nova generacija EU“. Obostrano je istaknuta važnost što skorijeg dogovora, a rasprava o toj temi bit će održana na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. srpnja.

Podrška ulasku u Schengen & ERM II
Predsjednik Plenković informirao je kancelarku Merkel o hrvatskim planovima pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu II i Schengenskom prostoru, a na tom putu Hrvatska uživa njemačku potporu.

Na temu Konferencije o budućnosti Europe izraženo je zadovoljstvo što je u završnici hrvatskog predsjedanja postignut dogovor između država članica o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije. Hrvatska će aktivno pridonijeti radu Konferencije koja je izrazito potrebna Europi u ovome trenutku.

Njemačka zahvalila Hrvatskoj na predsjedanju Vijećem EU-a u otežanim okolnostima

I VON DER LEYEN I SASSOLI ZAHVALILI HRVATSKOJ
Andrej Plenković održao je posljednjeg dana hrvatskog predsjedanja i videokonferenciju s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o Konferenciji o budućnosti Europe.

Hrvatsko predsjedništvo - poslije nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora s državama članicama - postiglo je dogovor o stajalištima Vijeća za međuinstitucionalne pregovore o Zajedničkoj izjavi, temeljem koje bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti pokrenuta do kraja ove godine.

Naša Dubravka Šuica & Konferencija o budućnosti Europe
Razgovorom s von der Leyen i Sassolijem taj je proces pokrenut te je Hrvatska istaknula interes da i tijekom njemačkog predsjedanja Unijom, koje će nastaviti pregovore, snažno pridonese organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini. Važnu ulogu u radu Konferencije imat će upravo Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije iz RH.

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a naglasio je važnost što skorijeg pokretanja Konferencije, čiji je značaj postao još relevantniji u kontekstu oporavka EU-a od COVID-19 krize, a s ciljem pokretanja široke i otvorene političke rasprave o budućnosti Europske unije. Konferencija bi trebala dodatno približiti Uniju građanima, ojačati njezin međunarodni položaj te doprijeti izgradnji moderne vizije ujedinjene, solidarnije i gospodarski održivije Europe.

Veliki trud & uspjeh
Predsjednik EP-a Sassoli i predsjednica EK-a von der Leyen zahvalili su predsjedniku Vlade RH i hrvatskom predsjedništvu Vijećem na velikom trudu i uspjehu u usuglašavanju mandata Vijeća te na kontinuiranim snažnim porukama u vezi Konferencije o budućnosti Europe, o čemu postoji dosta suglasja među EU institucijama.

Pozdravili su pristup predsjednika Vlade u pogledu što skorijeg pokretanja i daljnjeg rada Konferencije te izrazili spremnost na blisku suradnju s Hrvatskom.  

ZA HINU:
U povodu završetka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković dao je intervju za Hinu. Prenosimo ga u cijelosti:

Završilo je prvo hrvatsko predsjedanje koje je zemlja preuzela nakon samo šest i pol godina članstva u EU-u. Predsjedanje se nije odvijalo prema planu zbog više sile, pandemije koronavirusa koja je posve poremetila dotadašnji način rada u europskim institucijama i u svakodnevici svih nas. Je li se Hrvatska snašla u tim okolnostima s obzirom da je trebalo brzo reagirati?
Do trenutka preuzimanja kormila Vijećem u siječnju, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a. Slogan našeg Predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova", ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na ono najvažnije - sigurnost europskih građana.

Istodobno, Zagreb je u ožujku pogodio potres jačine 5.5 po Richterovoj ljestvici. Ni najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedanje zbivalo u takvim uvjetima i na takav način. Zbog toga su pohvale koje dobivamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije, one znače iskreno priznanje za ogroman trud koji smo uložili i rezultate koje smo postigli.

Unatoč okolnostima bez presedana, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali, a Hrvatska na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala. Možemo biti ponosni da je u europskim okvirima priča o Hrvatskoj priča o uspjehu zemlje, koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, a sada je predsjedala Unijom od pola milijarde stanovnika. 

Već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su suvremene komunikacijske tehnologije, koje ipak samo donekle mogu zamijeniti fizičke sastanke. Koliko je taj novi način rada utjecao na efikasnost rada Vijeća EU-a, s obzirom da su fizički sastanci cijelo vrijeme održavani samo na razini stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER), koje nije političko tijelo?
Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu covidom-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili "digitalno predsjedanje". Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (o temi Smart-TEN-T). Do 13. ožujka 2020. u RH je održan 21 događaj na stručnoj i radnoj razini, 2 događaja u sklopu parlamentarne dimenzije te 32 događaja pod pokroviteljstvom. Od ožujka do lipnja održano je više od 70 video konferencija na visokoj razini, uz raspravu o utjecaju pandemije na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima. Samo se COREPER (Odbor stalnih predstavnika), kojem na tome želim zahvaliti, nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Vijeća.

Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem siječnja, predsjedništvo je nekoliko tjedana kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma. U rekordnom smo vremenu postigli suglasje o ključnim prijedlozima za odgovor EU-a na gospodarsku krizu, poput instrumenta CRII i SURE, koji će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Vijeće je aktiviralo opću klauzulu fiskalnog okvira EU-a o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sustava i gospodarstava.

Što smatrate najvećim postignućima hrvatskog predsjedanja? Ima li nešto što je bilo planirano, a što nije ispunjeno ili je djelomično ispunjeno - bilo zbog pandemije, bilo iz nekih drugih razloga?  Biste li danas, na kraju predsjedanja, kad biste mogli vratiti vrijeme, napravili nešto drukčije nego što je napravljeno? U javnosti su se mogle čuti i ocjene da je hrvatsko predsjedanje "podbacilo" ili da je Hrvatska "prespavala" predsjedanje.
Najveće je postignuće da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima. Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bili su Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i „uredan“ Brexit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. U sva tri područja postigli smo zacrtano: uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, unatoč ranijem protivljenju nekih utjecajnijih država članica. Potvrđena je i nova metodologija pregovora o pristupanju, a otvorili smo, posljednjeg dana našeg predsjedanja, i jedno pregovaračko poglavlje, posljednje koje još nije bilo otvoreno, s Crnom Gorom.

Postignut je i dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Europe. O tome sam jučer razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, izrazivši želju da Hrvatska nastavi davati snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini. Pregovori s UK o budućim odnosima napreduju. Uvijek se može više, ali u danim okolnostima mislim da smo ostvarili maksimum realno mogućeg. Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je na našu inicijativu i to je važan signal. 

Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, osobito u kriznom upravljanju na europskoj razini. Zahvaljujem svim resorima u Vladi, osobito MVEP-u na čelu s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, Stalnom predstavništvu RH u EU-u na čelu s veleposlanicom Irenom Andrassy, Tajništvu predsjedanja te svima koji su uložili velik trud da u iznimnim i nepredviđenim okolnostima hrvatsko predsjedništvo ostvari brojna postignuća na korist hrvatskih i europskih građana.

Zbog mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije otkazani su brojni sastanci koji su planirani u Hrvatskoj. Time je propuštena prilika da se Hrvatska u većoj mjeri predstavi europskoj javnosti, ali i da se hrvatska javnost možda preko toga više senzibilizira za europske teme. Jeste li zadovoljni odjekom koje je hrvatsko predsjedanje imalo u zemlji i u EU u cjelini?
Nema sumnje kako bi održavanje svih planiranih događaja u Hrvatskoj, dolazak tisuća visokih gostiju iz svih država članica, pružio priliku našim građanima da osjete ozračje predsjedanja i da se čitava javnost više senzibilizira za europske teme. Pandemija je smanjila i odjek našeg predsjedanja, ali, što je na kraju ipak najvažnije, nije smanjilo njegov sadržaj i ukupnu kvalitetu. Na počeku predsjedanja, u Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta - Charlesa Michela, Ursulu von der Leyen i Davida Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Giuseppeom Conteom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Borisom Johnsonom.

U protekle četiri godine nakon svakog sastanka Europskog vijeća dolazio sam u Hrvatski sabor kako bih izvijestio zastupnike i hrvatsku javnost o temama koje su bile na dnevnom redu i stajalištima koje smo zauzeli. Europske teme su i hrvatske teme. To što primjerice čelnik opozicije Davor Bernardić nije u tim raspravama želio sudjelovati, ali se pritom ne libi sada docirati o europskim pitanjima i hrvatskom predsjedanju, govori o njegovom viđenju važnosti članstva u EU za međunarodno pozicioniranje i gospodarski razvoj Hrvatske. Umjesto floskula, populizma i nabacivanja laži o današnjoj ulozi Hrvatske u Europskoj uniji, ključno je imati vodstvo koje će znati kapitalizirati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana. 22 milijarde eura koje želimo osigurati od EU-a u idućem razdoblju ključne su za gospodarski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske. To je potvrda prave dodatne vrijednosti članstva Hrvatske u EU, jer nema nijedne druge međunarodne organizacije koja bi nam taj novac pribavila.

Što možemo očekivati od Plana oporavka EU i novog europskog proračuna?
Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru, koji će biti europski odgovor na gospodarsku krizu i novu realnost koja je pred nama. Iz ta dva izvora, u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i snažan je poticaj bržem gospodarskom razvoju nakon krize. Usmjerit ćemo ga, između ostalog, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća.

Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava rezultat je i svih naših dosadašnjih napora da se na razini EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korištenja sredstava fondova EU-a. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska „u plusu“, kada je riječ o uplatama i isplatama iz EU proračuna, čak 21.5 milijardu kuna, odnosno 83 posto je ostvareno tijekom mandata ove vlade. To je rezultat uspješnog i predanog rada.