Otkrijte što europske institucije rade kako bi ublažile posljedice izbijanja pandemije COVID-19, zaštitile ljude i gospodarstva te promicale solidarnost.
1. Usporavanje širenja virusa
Kako bi se ograničilo širenje virusa po Europi i izvan nje, EU je zatvorila svoje vanjske granice za putovanja koja nisu neophodna, dok istovremeno osigurava dostavu ključne robe diljem EU-a kroz zelene trake. Predviđena su dodatna sredstva za Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, koji osigurava brzu procjenu rizika i epidemiološke novosti o izbijanju bolesti.
2. Ponuda medicinske opreme
Države članice EU-a imaju brz pristup prvim RescEU zalihama medicinske opreme, poput respiratora i zaštitnih maski, u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Osim toga, EU je pokrenula veliki međunarodni natječaj kojim se državama članicama omogućuje zajednička nabava opreme i lijekova te stavlja na raspolaganje 3,08 milijardi eura za dodatne testove i pomoć medicinskom osoblju za njegu pacijenata.
EU je organizirao i internetsko prikupljanje sredstava, s ciljem dolaska do početnih 7,5 milijardi eura za cjepiva, lijekove i dijagnostiku za borbu protiv koronavirusa diljem svijeta.
3. Promicanje istraživanja
U okviru EU-ova istraživačkog programa Obzor 2020. financira se 18 istraživačkih projekata i 151 tim diljem Europe kako bi se brže pronašlo cjepivo za COVID-19. Cilj je poboljšati dijagnostiku, pripravnost, kliničko upravljanje i liječenje.
4. Europska solidarnost
Europski parlament podržao je nova pravila kojima se državama članicama omogućuje traženje financijske pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a za hitne slučajeve u zdravstvu. Zahvaljujući proširenom području primjene Fonda, do 800 milijuna eura stavit će se ove godine na raspolaganje državama članicama za borbu protiv koronavirusa.
5. Osiguravanje oporavka EU-a
Kako bi pomogla EU-u u oporavku od gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije, Komisija će osmisliti novi prijedlog dugoročnog proračuna (2021. – 2027.) koji će uključivati paket poticaja.
Zastupnici traže opsežan paket oporavka koji se financira kroz povećani dugoročni proračun (MFF), postojeća sredstva EU-a i financijske instrumente, kao i „obveznice za oporavak”. Uz to, Komisija je predstavila plan za zajedničko ukidanje mjera ograničavanja, efikasnu i koordiniranu izlaznu strategiju uz opsežna testiranja i zaštitnu opremu za građane.
6. Podupiranje gospodarstva
EU predlaže paket potpore u vrijednosti od 540 milijardi eura za rješavanje krize i potporu radnicima, poduzećima i državama članicama. Uz to, Europska središnja banka osigurava 750 milijardi eura za smanjenje državnog duga tijekom krize, 120 milijardi eura za kvantitativno ublažavanje i 20 milijardi eura za kupnju dužničkih instrumenata. Osim toga, zastupnici u Europskom parlamentu glasali su za stavljanje na raspolaganje 37 milijardi eura iz postojećih strukturnih fondova EU-a državama članicama za borbu protiv krize uzrokovane koronavirusom i potporu zdravstvu, poduzećima i radnicima.
7. Zaštita radnih mjesta
Kako bi se osiguralo očuvanje radnih mjesta kada kompanije ostanu bez posla zbog koronavirusa, Komisija je predložila pomoć za koncept skraćenog radnog vremena uz državnu potporu (SURE).
Europska komisija također je oslobodila milijardu eura iz Europskog fonda za strateška ulaganja, što će omogućiti Europskom investicijskom fondu izdavanje jamstava kako bi potaknuo banke i druge zajmodavce da osiguraju do 8 milijardi eura potpore za oko 100 tisuća europskih poduzeća.
8. Repatrijacija građana EU-a
Zahvaljujući Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu, deseci tisuća Europljana zatečeni diljem svijeta prilikom izbijanja pandemije vraćeni su kući.
9. Pomoć zemljama u razvoju
Komisija je oslobodila 20 milijardi eura za pomoć trećim zemljama partnerima u borbi protiv krize u okviru paketa EU-a za koordinirani globalni odgovor na problem širenja pandemije COVID-19.
10. Osiguravanje točnih informacija
Širenje dezinformacija o koronavirusu ugrožava zdravlje ljudi. Zastupnici traže osiguravanje izvora informacija koji bi svim građanima omogućio pristup točnim i provjerenim informacijama na njihovom jeziku i traže društvene mreže da se bore protiv dezinformacija i govora mržnje.
